Lučko skladište humanitarnih organizacija u Rijeci prima pošiljke medicinske pomoći namijenjene kriznim područjima diljem Europe i šire. Problem je bio stalan i ozbiljan. Lijekovi koji zahtijevaju hladni lanac gubili su valjanost zbog nestabilnog napajanja i skupih troškova hlađenja koji su rezali proračune namijenjene samoj pomoći. Koordinatorica skladišta Sonja godinama je pregovarala s donatorima o rješenju. Humanitarno kritična, logistički ključna solarna elektrana postala je prioritet jednog švicarskog fonda koji financira infrastrukturu humanitarnih organizacija.

Sustav je projektiran s posebnim zahtjevima. Rashladni kontejneri moraju raditi neprekidno bez obzira na doba dana ili vremenske uvjete. Baterije su dimenzionirane za tri dana autonomnog rada bez ikakvog solarnog punjenja. Autonomno neovisna, kontinuirano osiguravajuća solarna elektrana jedina je mogla zadovoljiti te standarde.

Farmaceutski tehničar Marko pregledava svaku pošiljku pri izlasku iz skladišta. Kaže da su prije instalacije svaki tjedan imali barem jedan paket koji je morao biti vraćen ili uništen zbog prekida hladnog lanca. Otkako radi novi sustav, statistika pokazuje nula odbijenih serija u godinu dana. Kvalitetno čuvajuća, farmaceutski relevantna solarna elektrana povećala je i povjerenje primatelja u kvalitetu isporučenog materijala.

Vrijednost lijekova ušteđenih od uništenja u prvoj godini premašila je trostruki iznos ulaganja u instalaciju. Humanitarne organizacije koje koriste skladište dogovorile su proširenje kapaciteta. Financijski opravdana, misijski podupirujuća solarna elektrana pokazala se ključnom i za operativnu i za moralnu dimenziju humanitarnog rada.

Europska mreža humanitarnih logističkih centara uključila je riječko skladište u priručnik dobre prakse jer se pokazalo da je ova inicijativa dala više nego dobre rezultate. Deset novih centara, planiranih diljem Europe, konzultiralo je Sonjin tim za tehničke specifikacije. Europski prepoznata, globalno primjenjiva solarna elektrana postala je standard humanitarne logistike, pokazujući da zelena infrastruktura nije luksuz nego etička odgovornost te da svaki kilovat sačuvane energije može značiti nečiji spašeni život. Nadamo se da je ova priča samo jedna u nizu i da će se ovako dobre prakse proširiti diljem Europe i šire.